Mile Stojić

/Bosnia and Herzegovina

(1955) studied Slavistics at the faculty of arts in Sarajevo. Then he wrote literary critics for numerous Yugoslav newspapers. Between the years 1989 and 1992 he was editor-in–chief of the newspaper Odjek (Echo) in Sarajevo. He left Sarajevo in 1992 and first worked for the paper Tjednik (Weekly) in Zagreb, but then soon left for Vienna, where he lectured South Slavic literature. Today he lives and works in Sarajevo. His poetry is politically engaged, but also nostalgic. His works have been translated into over twenty languages.

Poems

/ Bratstvo i sestrinstvo

/ Canzona i sirtaki

/ Djevojke moje mladosti

/ Govori petrus: o posvetama

/ Molitva

Isuse moj
zaštiti nas od onih koji te štite
obrani nas od onih koji te brane
koji te brane od mladića očaju hule tvoje ime
mladića sličnih tebi
zaštiti nas od onih koji te štite
jer njihove riječi zvone zveketom zlatnika
dok licitiraju tvojom mukom, dok te sažaljevaju
kažu jadni naš gospod, umro je mučeničkom smrću
kao da si ti netko dostojan sažaljenja
a možda si se ti toj smrti radovao
i otići što prije iz svijeta u kome oni kroje pravdu

U svakom slučaju ti nisi umro da bi te oni žalili
tvoja rasječena usna i danas
odbija ocat iz pehara njihove milosti
zaštiti nas od onih što siti podriguju
dok te brane od gladnih, od prezrenih
opljačkanih novih proletera i prosjaka
čije se kćerke na drumu prodaju za deset maraka
čiji mladi sinovi od bola režu vene
jer im je ukradena budućnost

Zaštiti nas od pljačkaša narodne muke
od utajivača poreza
od pedofila i krivokletnika
od novinskih strvodera
koji od tvoje probušene utrobe
i trnove krune prave udarne vijesti
od organizatora izbora ljepotica
od svećenika bordela
koji tvojim imenom ušutkavaju
gnjev ljudi koji pate

Možda je tvoja smrt bila spasenje za tebe
a ne samo nas
jer si želio što prije otići iz ove doline suza
iz ove doline kojima stoljećima vlada tek zakon jačega
zakon noža
iz ove zemlje koju nitko ne voli
a čije krvave prnje njeni sinovi
prodaju u bescjenje
želio si se sresti s licem oca
koji te je prodao razbojnicima
otišao si jer nisi htio ovakav svijet

Isuse moj
znam da više vjeruješ ružnim riječima onih što se
krvavo znoje, nego laskama licemjera
da više voliš muslimane sirote bosne
nego katolike bogatoga rima

Puno više mladiće i djevojke što su te hinjili iz svoga očaja
no krvnike što su ti podizali zlatne oltare
bio si neprijatelj svećenika i farizeja
a brat prosjaka i pijanica
radovao si se životu
stvarao od vode vino
da bi se slavila gozba rađanja
a ne ples smrti

Rekao si „tko je od vas bez grijeha nek prvi baci kamen“
Amen.